CET - Škola za kompjuterske kurseve i sertifikate - Prodaja softvera - Izdavanje knjiga   CET - Škola za računare - Prodaja softvera - Izdavanje knjiga
CET:Home |Čitalište:Home |O Čitalištu |
Novo čitalište
Dizajn
Hardver
Internet
Multimedija
Off-Line
Programiranje
Sistemi
Softver

Arhiva
2000 1 2 3 4 5
  6        
2001 7 8 9 10 11
  12 13 14 15
2002 16 17 18 19 20
  21 22 23 24  
2003 25 26 27 28 29
  30 31 32 33 34
2004 35 36 37 38 39
  40 41 42 43  
2005 44 45 46 47 48
  49 50 51 52 53
2006 54 55 56 57 58
  59 60 61    
2007 62 63 64 65 66
Grafičke kartice
Autor(i): Radomir Janković
Broj: Čitalište 14 (oktobar 2001.)
Tema: Hardver
Potpuni tekst: PDF, 306KB

Video ili grafička elektronska kola, obično smeštena na posebnoj kartici, mada se ponekad mogu naći i na samoj matičnoj ploči, odgovorna su za stvaranje slike koja se prikazje na monitoru. Na prvim PC računarima, zasnovanim na tekstu, to je bio dosta jednostavan zadatak. Medjutim, pojava grafičkih operativnih sistema dramatično je povećala količinu informacija za prikazivanje, do nivoa na kome je bilo nepraktično da se o njima stara glavni procesor. Rešenje je bilo u tome da se izvrši njegovo rasterećenje, tako da se sve aktivnosti u vezi sa ekranom povere inteligentnijoj generaciji grafičkih kartica.

Kako se povećao značaj multimedija a time i trodimenzionalne (3D) grafike, uloga grafičke kartice je postala čak i važnija, tako da se ona razvila u vrlo efikasnu mašinu za obradu i može se posmatrati kao veoma specijalizovani koprocesor. Do kraja 1990-ih godina, brzina razvoja u areni grafičkih čipova je dostigla nivoe neprevazidjene od bilo koje druge oblasti tehnologija PC računara, gde proizvodjači kao što su 3dfx, ATI, Matrox, nVidia i S3 rade proizvode sa neverovatnim životnim cikluson od svega šest meseci! Jedna od posledica bila je konsolidacija najvećih prodavaca čipova i proizvodjača grafičkih kartica.

Proizvodjač čipova 3dfx započeo je taj trend 1998. godine kupovinom proizvodjača ploča STB Systems. To je omogućilo da 3dfx ima direktniji put ka tržištu sa maloprodajnim proizvodom i sposobnošću da proizvodi i dostavlja ploče sa svojom sopstvenom markom. Njihov rival, S3, sledio ih je u leto 1999. godine, kupiviši firmu Diamond Multimedia, i nabavivši na taj način svoje tehnologije za grafičke i zvučne kartice, modeme i MP3. Samo nekoliko nedelja kasnije, 16-godišnji veteran Number Nine, objavio je da odustaje od razvoja čipova u svom poslovanju u korist proizvodnje ploča.

Posledica svih tih manevara bila je da je nVidia kao poslednji od velikih dobavljača grafičkih čipova ostao bez svoje sopstvene proizvodnje i u situaciji da neizbežno mora da razmatra povezivanje sa svojim bliskim partnerom, firmom Creative Labs. Dok sredinom 2000. godine nije bilo razvoja na tom frontu, položaj nVidia je znatno ojačao kada je firma S3 prodala svoje grafičko poslovanje firmi VIA Technologies u aprilu iste godine. Taj potez, koji je S3 prikazala kao važan korak u transformaciji kompanije od grafički orijentisanog dobavljača poluprovodničkih proizvoda ka šire zasnovanoj kompaniji za Internet uredjaje – ostavio je nVidia kao jedinog preostalog velikog igrača u poslovanju sa grafičkim čipovima. U svakom slučaju, to nije bilo mnogo pre nego što je potez S3 mogao da se smatra priznavanjem neizbežnog.


Pretraživanje
Broj čitališta:
Naslov:
Autor(i):
Tekst:

Izaberite temu:

Copyright © 1998-2007 CET. All rights reserved.
Office: Knez Mihailova 6/VI, Beograd, 011/32-82-995, 32-81-720, 32-81-614, office@cet.co.yu
Redakcija: Bul. Vojvode Mišića 17/I, Beograd, 011/369-05-16, 369-16-84, redakcija@cet.co.yu
Knjižara: Skadarska 45, Beograd, 011/32-43-043, 32-37-246, knjige@cet.co.yu